Zatezne kamate –
pravni i financijski okvir

Što je zatezna kamata

Kamata se najjednostavnije može definirati kao cijena korištenja tuđih novčanih sredstava – za vjerovnika predstavlja prihod, a za dužnika trošak. Prema Zakonu o obveznim odnosima razlikujemo ugovorne i zatezne kamate.

Ugovorna kamata dogovara se između stranaka i služi kao naknada za korištenje kapitala u uvjetima urednog ispunjenja obveza. Zatezna kamata nastupa tek kada dužnik zakasni s plaćanjem te po svojoj prirodi ima dvostruku funkciju: naknadu za korištenje kapitala i svojevrsni sankcijski element zbog neurednog ispunjenja obveze.

Ključna posebnost zatezne kamate jest da vjerovnik na nju ima pravo po samom zakonu, neovisno o tome je li zbog zakašnjenja pretrpio stvarnu štetu. Ako je stvarna šteta veća od iznosa zateznih kamata, vjerovnik može zahtijevati naknadu razlike do punog iznosa štete.

Pravni okvir

Dva temeljna propisa koja uređuju obračun zateznih kamata su Zakon o kamatama i Zakon o obveznim odnosima.

Zakon o kamatama (Narodne novine 94/2004) uveo je jedinstveni standard matematičkog obračuna zateznih kamata. Iako je većina njegovih odredbi prestala važiti stupanjem na snagu Zakona o obveznim odnosima, članak 3., koji propisuje način obračuna, i dalje je na snazi.

Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005) u člancima 29. do 31. uređuje pravo na zatezne kamate, visinu stope te zabranu obračuna kamate na kamatu. Odredbe o kamatama primjenjuju se od 1. siječnja 2008. godine.

Uz navedene propise, ovu materiju reguliraju i drugi propisi – Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi te posebni propisi kojima je u određenim razdobljima bio uređen zastoj tijeka zateznih kamata.

Kako se određuje visina stope zatezne kamate

Visina zatezne kamatne stope utvrđuje se polugodišnje, na temelju referentne stope koju Hrvatska narodna banka objavljuje svakog 1. siječnja i 1. srpnja u Narodnim novinama. Riječ je o prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima, koja služi kao polazna vrijednost za izračun.

Na odnose iz trgovačkih ugovora te ugovore između poduzetnika i osoba javnog prava referentna se stopa uvećava za 8 postotnih poena. Na sve ostale odnose – između fizičkih osoba ili između fizičke i pravne osobe – primjenjuje se uvećanje od 3 postotna poena. Od 1. siječnja 2026. stopa zatezne kamate za trgovačke odnose iznosi 10,15%, a za ostale odnose 5,15%. Stope za sva obračunska razdoblja dostupne su na stranici Stope zateznih kamata.

Obračunavanje zatezne kamate

Način obračuna zatezne kamate propisan je zakonom i ne može se mijenjati ugovorom. Prema članku 3. Zakona o kamatama zatezna kamata obračunava se primjenom dekurzivnog jednostavnog kamatnog računa bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obračunskog razdoblja.

Što to konkretno znači:

Jednostavni kamatni račun – kamata se uvijek računa na originalnu glavnicu, nikad na kamatu. Nema "kamate na kamatu" (anatocizma).

Dekurzivni obračun – kamata se obračunava za proteklo razdoblje, ne unaprijed. Tek kad dan prođe, kamata za taj dan se obračunava.

Bez pripisa glavnici – čak i ako dug traje godinama, kamata koja se nakupila ne postaje dio glavnice na kojoj bi se dalje računala nova kamata. Ovo je zakonska zabrana anatocizma iz članka 31. ZOO-a.

Za obračunsko razdoblje dulje od jedne godine primjenjuje se formula:

Za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine:

odnosno za prijestupnu godinu:

gdje je:

• K zatezna kamata
• C glavnica
• p stopa zatezne kamate
• n broj godina
• d broj dana

Zakon o obveznim odnosima u članku 31. izričito propisuje da na dospjele a neisplaćene zatezne kamate ne teku nove zatezne kamate. Iznimno, zatezne kamate na neisplaćene kamate mogu se zahtijevati od dana kada je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

Pravo na zatezne kamate

Obveza plaćanja zateznih kamata nastaje po samom zakonu – nije je potrebno ugovarati niti posebno predvidjeti ugovorom. Dovoljno je da dužnik nije ispunio novčanu obvezu u roku dospijeća.

Stranke koje zaključuju trgovačke ugovore mogu ugovoriti nižu stopu zatezne kamate od zakonske, ali ne i višu. Isključivanje obveze plaćanja zatezne kamate ugovorom nije moguće.

U iznimnim okolnostima zakonom može biti određen zastoj tijeka zateznih kamata. Tako je za vrijeme pandemije COVID-19, temeljem Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (Narodne novine 53/2020), zastoj trajao od 18. travnja do 18. listopada 2020. godine.